Hoće li Rusija napasti? Norveška predlaže hitnu vojnu vezu s Moskvom

Jedino što im je preostalo da zaprijete SAD-u

„Ne isključujemo mogućnost ruskog zauzimanja teritorija kao dio njihova plana zaštite vlastitih nuklearnih sposobnosti, što je jedino što im je preostalo da stvarno prijeti Sjedinjenim Državama“, rekao je general Eirik Kristoffersen, načelnik Glavnog stožera norveških oružanih snaga.

Priznao je da Rusija nema osvajačke ciljeve u Norveškoj na isti način kao u Ukrajini ili drugim bivšim sovjetskim teritorijima, ali je naglasio da se velik dio ruskog nuklearnog arsenala nalazi na poluotoku Kola, nedaleko od norveške granice, uključujući nuklearne podmornice, kopnene rakete i zrakoplove sposobne nositi nuklearno oružje. Ti bi kapaciteti bili ključni ako bi Rusija ušla u sukob s NATO-om na nekom drugom području.

„To ne skidamo s dnevnog reda, jer je to i dalje opcija za Rusiju kako bi osigurala zaštitu svojih nuklearnih sposobnosti, odnosno sposobnosti drugog udara. To je scenarij na krajnjem sjeveru za koji se pripremamo“, rekao je.

U opširnom intervjuu za Guardian Kristoffersen je oštro kritizirao nedavne izjave Donalda Trumpa o Grenlandu, kao i „neprihvatljive“ tvrdnje američkog predsjednika da savezničke zemlje nisu sudjelovale na prvim crtama bojišnice u Afganistanu, dok su američke snage podnijele najveći teret borbi.

"To što je rekao nema smisla"

„To što je rekao nema smisla, i znam da svi moji američki prijatelji iz Afganistana to znaju“, rekao je Kristoffersen (56), profesionalni vojnik koji je više puta služio u Afganistanu.

„Definitivno smo bili na prvoj crti. Izvodili smo cijeli spektar misija, od uhićenja talibanskih vođa do obuke Afganistanaca i provođenja nadzora. Izgubili smo deset Norvežana. Izgubio sam prijatelje ondje. Svi smo osjećali da to nema smisla“, rekao je.

„Istodobno, pomislio sam – to je predsjednik Trump. Nikad ga nisam vidio u Afganistanu. Ne zna o čemu govori kada iznosi takve stvari. Predsjednik ne bi trebao tako govoriti, ali mene to osobno nije pogodilo. Više sam bio zabrinut za norveške veterane i obitelji poginulih vojnika.“

Načelnik obrane Norveške od 2020.

Kristoffersen je načelnik obrane Norveške od 2020. godine, odgovoran za oružane snage i obavještajnu službu. To je razdoblje velikih promjena jer je ruska invazija na Ukrajinu potaknula preispitivanje europske sigurnosti, pri čemu su se susjedne Švedska i Finska pridružile Norveškoj u NATO-u, a zemlja je ojačala svoje pogranične regije s Rusijom na krajnjem sjeveru.

Kazao je da Norveška, iako ima na umu prijetnju klasične ruske invazije, smatra da su aktualne ruske taktike difuznije. „Ako se pripremate za najgore, ništa vas ne sprječava da istodobno budete spremni suprotstaviti se sabotažama i hibridnim prijetnjama“, rekao je.

Dodao je, međutim, da Norveška i Rusija i dalje održavaju određeni izravni kontakt oko operacija traganja i spašavanja u Barentsovu moru te da se predstavnici dviju vojski redovito sastaju na granici.

Uspostavimo vojnu "vruću liniju"

Preporučio je uspostavu vojne „vruće linije“ između dviju prijestolnica kako bi postojala komunikacijska veza za izbjegavanje eskalacije zbog nesporazuma. Rekao je da su ruske aktivnosti na krajnjem sjeveru općenito manje agresivne nego one u Baltičkom moru.

„Dosad su povrede našeg zračnog prostora u ovom području bile rezultat nesporazuma. Rusija provodi mnogo ometanja GPS-a i mislimo da to ometanje utječe i na njihove zrakoplove“, rekao je.

„Oni to nisu rekli, ali vidimo da se, kada dođe do povrede zračnog prostora, to obično događa zbog nedostatka iskustva pilota. Kada razgovaramo s Rusima, oni zapravo reagiraju vrlo profesionalno i predvidljivo.“

O Svalbardu

Govoreći o norveškom arhipelagu Svalbardu, koji uključuje rusko naselje i koji prema odredbama sporazuma iz 1920. ne smije biti militariziran, Kristoffersen je rekao da Rusija „poštuje sporazum“ i da Norveška nema planove militarizirati to područje.

Moskva je optužila Oslo za prikrivenu militarizaciju Svalbarda, no Kristoffersen je rekao da je riječ o propagandnoj tvrdnji u koju Moskva zapravo ni sama ne vjeruje.

Govoreći o Trumpovoj tvrdnji da Kina i Rusija imaju vojne ambicije prema Grenlandu, Kristoffersen je rekao da je „vrlo čudno“ čuti takve tvrdnje.

„Imamo vrlo dobar pregled onoga što se događa na Arktiku putem naše obavještajne službe i ne vidimo ništa slično na Grenlandu… vidimo ruske aktivnosti s njihovim podmornicama i njihov podvodni program u tradicionalnom dijelu Arktika… ali to nije vezano uz Grenland, nego uz izlazak na Atlantik“, rekao je.

Macron: U slučaju otvorene agresije...

Njegove izjave dolaze u trenutku kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron u intervjuu skupini europskih novina rekao da je Europa u „trenutku Grenlanda“ te pozvao zemlje da se suprotstave Trumpu.

Macron je rekao da se u slučaju „otvorene agresije… ne smijemo povlačiti niti pokušavati postići nagodbu. Tu smo strategiju pokušavali mjesecima i ne funkcionira. A prije svega, strateški vodi Europu prema većoj ovisnosti.“

Rekao je da prijetnja oko Grenlanda nije gotova. „Postoje prijetnje i zastrašivanja, pa se Washington iznenada povuče. I mislimo da je gotovo. Ali nemojte ni sekunde vjerovati u to“, rekao je.

Upitan bi li Danska i njezini saveznici imali ikakve šanse odbiti američko vojno preuzimanje Grenlanda ako bi Trump to pokušao, Kristoffersen je rekao: „To se neće dogoditi, tako da je to hipotetsko pitanje.“

No uputio je i upozorenje Trumpu i američkoj vojsci: „Ako Rusija nešto uči iz rata u Ukrajini, onda je to da nikada nije dobra ideja okupirati neku zemlju. Ako narod to ne želi, to će vas koštati mnogo novca i truda i na kraju ćete zapravo izgubiti.

„Zauzeti teritorij u početku je često vrlo lako, ali održavati okupaciju vrlo je, vrlo teško. Mislim da su to iskusile sve ekspanzionističke sile.“